nubt naslovna 2016

Od osnivanja, 1946. godine, Narodna biblioteka Tuzla uspješno obavlja zadatke nosioca razvoja bibliotečke djelatnosti na tuzlanskom području, djelujući u funkciji općeg obrazovanja, informiranja i zadovoljavanja kulturnih potreba stanovništva.

Neovisno od nje, Univerzitetska biblioteka Tuzla je osnovana 1986. godine. Njen primaran zadatak je bio da pospješi funkcionalno povezivanje fakultetskih biblioteka i dokumentacionih centara u jedinstven bibliotečko-informacioni sistem Univerziteta, te da kroz izgradnju sopstvenih službi – među kojima je referalna djelatnost bila prioritetna – pruži podršku Tuzlanskom univerzitetu na planu njegovog uključivanja u svjetski sistem naučnih informacija. Sretno iskoristivši povoljne okolnosti koje su vladale krajem osamdesetih godina, Univerzitetska biblioteka se uključila u proces izgradnje šireg bibliotečko-informacionog sistema, podržanog savremenom informatičkom i telekomunikacionom opremom, što joj je omogućavalo da nastavnicima i istraživačima sa Univerziteta obezbijedi pristup do najrelevantnijih informacionih izvora. Putem online i offline pretraživanja međunarodnih bibliografskih izvora, putem međubibliotečke pozajmice i putem davanja na korištenje građe iz vlastitih fondova, Biblioteka je uspješno djelovala u službi razvoja nastavnog procesa i naučnoistraživačkog rada na Univerzitetu.

Od oktobra ratne 1992. godine Biblioteka djeluje kao jedinstvena ustanova – Narodna i univerzitetska biblioteka Tuzla, koristeći zajedničke prostorne, fondovske i kadrovske potencijale pri izvršavanju zadataka matične biblioteke za područje Tuzlansko-podrinjskog kantona.

Od aprila 2002.godine Biblioteka ima čast da nosi ime poznatog bosanskohercegovačkog pisca i prijašnjeg direktora Biblioteke, Derviša Sušića.

Biblioteka posjeduje raznovrstan i vrijedan fond od 200.000 bibliotečkih jedinica (opći referalni izvori – enciklopedije, rječnici, leksikoni, bibliografije; fundamentalni radovi iz pojedinih naučnih i umjetničkih oblasti; značajne edicije iz oblasti književnosti, historije i filozofije; domaća i strana raritetna izdanja; disertacije i magistarski radovi; fond serijskih publikacija). Promjena strukture nauka koje se izučavaju na Tuzlanskom univerzitetu, nastala osnivanjem novih fakulteta i novih studijskih odsjeka, otvorila je prostor za intenzivnije korištenje nekih segmenata fonda Biblioteke, učinivši ih atraktivnijim za korisnike iz akademske sredine. Ovo se posebno odnosi na fond monografskih i serijskih publikacija štampanih na teritoriji BiH koje je, kao obavezni (arhivski) primjerak, Narodna biblioteka dobijala na čuvanje i obradu tokom svog pedesetogodišnjeg postojanja. Ovaj vrijedni fonda poslužio je kao osnova za organiziranje Zavičajne zbirke koja postoji od 1974. godine i čiji je zadatak da sakupi svu bibliotečku građu koja se odnosi na tuzlansku regiju.

Značajno obogaćenje i sasvim novi kvalitet u fondu Biblioteke predstavljaju kolekcije bibliotečke građe na stranim jezicima, formirane u okviru stranih kulturnih centara koji su u toku posljednje tri godine našli smještaj pod krovom ove kuće. Austrijska biblioteka, Američka čitaonica, Iranski kulturni centar, Francuski kulturni centar (sada djeluje samostalno izvan Biblioteke) i Turski kulturni centar svojim respektivnim programskim aktivnostima izlaze u susret trendu pojačanog interesovanja za izučavanje stranih jezika u našoj sredini, pružajući potporu analognim obrazovnim programima pokrenutim u novije vrijeme na Tuzlanskom univerzitetu. Djelovanje stranih biblioteka i kulturnih centara u našoj kući govori, između ostaloga, o dinamičnoj međunarodnoj aktivnosti koju je Biblioteka razvila, ostvarujući saradnju sa srodnim ustanovama iz SAD, Malezije, Njemačke, Austrije, Hrvatske, Francuske, Holandije, Velike Britanije, Egipta i drugih zemalja.

Prve naznake stabiliziranja prilika u oblasti finansiranja bibliotečke djelatnosti Biblioteka je iskoristila za intenziviranje planirane popune fondova, nastojeći prije svega da nabavkom obuhvati cjelokupnu domaću izdavačku produkciju. Izvjesno je, međutim, da su tragovi koje je rat ostavio na ukupnu bibliotečku infrastrukturu na prostoru Kantona (kao i cijele Federacije) duboki, i da je potrebno još mnogo vremena, sredstava i truda da se zajednička ponuda biblioteka uskladi sa potrebama korisnika. Zbog toga je naša biblioteka snažno zainteresirana za učestvovanje u svim aktivnostima koje vode ka jačanju ukupne bibliotečke mreže Tuzlanskog kantona (kako školskih i općinskih javnih, tako i fakultetskih biblioteka). Zbog toga se i naše aktivnosti kreću u širokom rasponu – od obezbjeđivanja početnog fonda za ustanovljenje biblioteka na brčanskom području i pokretanja programa dostave knjiga korisnicima u prognaničkim naseljima bibliobusom, do nastojanja da se pronađu najpovoljniji uvjeti za obezbjeđenje relevantnih informacionih izvora iz fondova bogatih svjetskih biblioteka, potrebnih istraživačima sa našeg univerziteta.

U toku 1996. godine, u saradnji sa Institutom informacijskih znanosti IZUM, Maribor, Biblioteka je započela rad na izgradnji kompjuteriziranog kataloga COBISS. Sredinom 1998. godine stvoreni su uvjeti da se ovaj rad podigne na nivo izgradnje uzajamnog kataloga, nakon što su se u njega uključile NUB BiH i još nekoliko najvećih biblioteka Bosne i Hercegovine. Iako tek u početnoj fazi izgradnje, ovaj katalog, sa nazivom COBISS – Virtualna biblioteka Bosne i Hercegovine, dostupan je na Internetu, na adresi www.cobiss.ba. Ova aktivnost se izvodi na infrastrukturnoj osnovi koju je obezbijedio BIHARNET – Akademska i istraživačka mreža Bosne i Hercegovine. Gašenjem Akademske mreže te zadatke je preuzeo COBISS Centar, koji se nakon nekoliko godina zatvara i transformira u ViBBiH Centar pod krovom NUB BiH.

U okviru dugoročne programske orijentacije Biblioteke, prioritetne su aktivnosti na revitalizaciji veza koje su pokidane agresijom na BiH: rad na rekonstruiranju bibliotečko-informativnog sistema Univerziteta; saradnja sa centralnom državnom bibliotečkom ustanovom, Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom u Sarajevu, na planu ponovnog uspostavljanja jedinstvenog bibliotečko-informativnog sistema Bosne i Hercegovine; nastojanje da se iskoristi svaka mogućnost koja doprinosi procesu ponovnog uključivanja Tuzlanskog univerziteta u globalni sistem naučnih informacija. Izvjesno je da će nova iskustva u primjeni savremene kompjuterske i komunikacijske tehnologije – što ih je Biblioteka stekla učestvujući u spomenutim projektima – olakšati i ubrzati postizanje zacrtanih dugoročnih ciljeva a njeno služenje zajednici u kojoj djeluje učiniti kvalitetnijim i produktivnijim.

Osnivačke, upravljačke, rukovodne i nadzorne funkcije

Nosilac osnivačkih prava i obaveza Narodne i univerzitetske biblioteke “Derviš Sušić” Tuzla kao jedinstvene javne ustanove u državnoj svojini u oblasti bibliotečke djelatnosti su Opština Tuzla i Skupština Tuzlanskog kantona (Ugovor o suosnivačkim pravima i obavezama nad Javnom ustanovom Narodna i univerzitetske biblioteke “Derviš Sušić” Tuzla, broj 02-14-10499 od 23.11.2006. godine i broj 02/1-38-7404/06 od 16.11.2006. godine). Organ upravljanja u Biblioteci je Upravni odbor, čije članove i predsjednika imenuje Općina Tuzla i Vlada Tuzlanskog kantona kao suosnivači. Organ rukovođenja u Biblioteci je direktor Biblioteke, kojeg po osnovu javnog konkursa, uz saglasnost osnivača, imenuje Upravni odbor. Organ kontrole poslovanja Biblioteke je Nadzorni odbor.

Finansiranje

Djelatnosti Narodne i univerzitetske biblioteke “Derviš Sušić” Tuzla finansiraju se iz budžeta Tuzlanskog kantona i budžeta Opštine Tuzla. Manji dio prihoda obezbjeđuje se prikupljanjem članarine, vlastitim organizacionim i uslužnim aktivnostima, donacijama i projektnim udruživanjem sa drugim subjektima.

Kadrovska i organizaciona struktura

Javna ustanova Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla zapošljava ukupno 23 zaposlenika, od toga 1 magistra, 16 sa visokom stručnom spremom, 4 sa srednjom stručnom spremom i 2 sa nižim stupnjevima obrazovanja. Rad Biblioteke organizovan je po službama:

  • Služba za matične poslove i razvoj bibliotekarstva
  • Služba za Zavičajnu zbirku i bibliografiju sa izdavačkom djelatnošću
  • Služba za nabavku i obradu bibliotečke građe i periodične publikacije
  • Služba za naučne informacije i referalnu djelatnost
  • Služba za rad sa korisnicima bibliotečkih usluga i kulturno-zabavne djelatnosti
  • Služba za zajedničke poslove.
Preskoči na sadržaj